<?xml version="1.0" encoding="Windows-1250"?>

<!DOCTYPE rss PUBLIC "-//Netscape Communications//DTD RSS 0.91//EN"
 "http://my.netscape.com/publish/formats/rss-0.91.dtd">

<rss version="0.91">

<channel>
<title>Maštarije</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com</link>
<description>Mastarije</description>
<language>Srpski</language>

<item>
<title>&Egrave;i&egrave;a Gorio</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=184</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovim romanom Balzak nam otkriva Pariz, njegovo društvo, upoznaje nas sa atmosferom gradskog života i pritom daje pri&egrave;u u okviru toga: pri&egrave;u o &egrave;i&egrave;a Goriou i mladom studentu prava, Eženu de Rastinjaku. 



</description>
</item>

<item>
<title>Ro&eth;aka Beta</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=183</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine 1846. objavio je Onore de Balzak, za&egrave;etnik evropskog realizma, roman „Ro&eth;aka Beta“. To je tako&eth;e veliko i obimno delo, ali, ujedno, i sa vrlo zanimljivom pri&egrave;om. </description>
</item>

<item>
<title>Veli&egrave;ina i propadanje Cezara Birotoa</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=181</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kakva bi to bila francuska književnost ako u njoj ne bi bio Onore de Balzak, tvorac &quot;Ljudske komedije&quot;, uz Igoa, najve&aelig;i francuski predstavnik realizma? Napisao je preko 90 dela, koje se mogu razvrstati po grupama. &quot;Veli&egrave;ina i propadanje Cezara Birotoa&quot; pripada &quot;slikama iz pariskog života (zajedno sa romanima &quot;Ro&eth;ak Pons&quot;, &quot;Sjaj i beda kurtizana&quot;, &quot;Ro&eth;aka Beta&quot; itd). 
</description>
</item>

<item>
<title>Revizor ili: o sklonosti dodvoravanju</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=180</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Davne 1834. godine, dakle, pre više od 170 godina, ruski pisac Nikolaj Vasiljevi&egrave; Gogolj po&egrave;eo je da radi na svojoj komediji koja je završena 1842, a izvedena u pozorištu još 1836. godine. Ta komedija nosi naziv &quot;Revizor&quot; i drugo je važno Gogoljevo delo posle &quot;Mrtvih duša&quot;. 
</description>
</item>

<item>
<title>Rašomon</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=179</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najpoznatijih i opšteprihva&aelig;enih filmskih režisera, Japanac Akira Kurosava (1910-1998) dobitnik mnogih izutenih nagrada i priznanja, snimio je, polovinom prošlog veka, film &quot;Rašomon&quot; Ovaj njegov film je poznat u &egrave;itavom svetu. Predstavlja jedno od najboljih filmskih ostvarenja ikada a govori, izme&eth;u ostalog, i o jednoj velikoj ljudskoj mani: sebi&egrave;nosti. 

</description>
</item>

<item>
<title>Izabrani slu&egrave;ajevi</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=178</link>
<description>&lt;br /&gt;
Napisao: &lt;b&gt; Danil Harms&lt;/b&gt; (1906-1942, pravo prezime Juva&egrave;ov) ruski pesnik, dramski pisac, satiri&egrave;ar, prozaist; jedan od najboljih ruskih satiri&egrave;ara i komediografa XX veka. U prozi odbacuje klasi&egrave;nu formu kratke pri&egrave;e, fabulu i psihologizam, stvaraju&aelig;i nov oblik &quot;doga&eth;aja&quot; (SLU&Egrave;AJEVI), zasnovan na parodiranju tradicionalnih, ustaljenih veza u svakodnevici, šablona u ideologiji i istorijskom mišljenju, pa &egrave;ak i književnoistorijskih shvatanja i poruka ruske klasike. Njegove dram &quot;Komedija grada Peterburga&quot; i &quot;Jelizaveta Bam&quot; prethode evropskoj drami apsurda. 
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Izbor: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
U prevodu Vladimira Medenice, Kornelije I&egrave;in i Bojane Sabo. </description>
</item>

<item>
<title>Kamijevi Pravednici i Sartrove Prljave ruke</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=177</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedna od politi&egrave;kih ideologija koja je obeležila skoro ceo XX vek bio je komunizam. Onaj komunizam, koji je, odista, zagovarao opštu slobodu i jednakost me&eth;u ljudima. Me&eth;utim, u stvarnosti to nije išlo sve kako treba... Svejedno, komunizam je i u idejnom ali i prakti&egrave;nom smislu uticao na mnoge velike svetske književnike, izme&eth;u ostalog Žan – Pol Sartra i Albera Kamija. 
</description>
</item>

<item>
<title>Preobražaj ili pri&egrave;a o Gregoru Samsi</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=176</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#1032;edna od najzna&egrave;ajnijih pripovedaka austrijskog književnika Franca &amp;#1050;afke je, svakako, &quot;Preobražaj&quot;. To je pripovetka koja govori o naglom preobražaju Gregora Samse, trgova&egrave;kog putnika. 

</description>
</item>

<item>
<title>Idiot ili povest o knezu Miškinu</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=175</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&quot;Idiot&quot; (rus. &amp;#1048;&amp;#1076;&amp;#1080;&amp;#1086;&amp;#1090;) jedan je od ne tako poznatih romana ruskog pisca Fjodora Dostojevskog. Glavni lik ovog romana je ruski knez Lav Nikolajevi&egrave; Miškin, u književnosti poznat kao &quot;idiot&quot;. 


</description>
</item>

<item>
<title>Makbet ili drama o tiraninu</title>
<link>http://www.mastarije.iza-ogledala.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=174</link>
<description>Piše: Konstantin Dragaš
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svakako jedno od najzanimljivijih ali i najtragi&egrave;nijih Šekspirovih dela je &quot;Makbet&quot;. Ovo delo govori o tiraninu koji ubistvom dolazi na presto Škotske. 
</description>
</item>

</channel>
</rss>